Grad Pazin je administrativno središte Istarske županije. Smješten u srcu Istarskog poluotoka, spada u tzv. Zelenu Istru te nudi, osim niza kulturnih znamenitosti, veliki broj prirodnih bogatstava. Na području Grada obitava oko 9000 stanovnika. 

Tragovi života nad ponorom Pazinčice datiraju oko 1.500. godine prije nove ere. U ta su vremena, brončanog doba, na hridi nad Pazinskom jamom obitavali ljudi koju su za sobom ostavili tek ulomke keramike. Pazin se kao kaštel, „Castrum Pisinum“ prvi put spominje u darovnici cara Otona II. iz 983. Formiranje grofovije u središnjoj Istre odvijalo se usporedno s mletačkim zaposjedanjem gradova uz obalu, u južnoj Istri i dolini rijeke Mirne. Ta će podjela prouzročiti netrpeljivosti koje će tijekom narednih pet stoljeća obilježiti političku povijest Istre. Žitelji poluotoka, podijeljenog između austrijskog orla i mletačkog lava, često su se sukobljavali, a povremeno je dolazilo do ratova i krvoprolića širih razmjera (…).

Pazin je najpoznatiji po dvjema potpuno različitim stvarima, jedna je prirodno a druga kulturno bogatstvo; Pazinska jama i Pazinski samanj (sajam). 

Podno zidina kaštela, u  grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Stotinjak metara ispod nivoa grada ponornica tvori dva podzemna jezera, međusobno povezana sifonom. U razdobljima obilnijih kiša otvor ponora ne može progutati svu pridošlu vodu, pa se u kanjonu stvori pravo jezero, dugo i do 2 km. Takve su pojave zabilježene 1883, 1896, 1930, 1934, 1935, 1961, 1964, 1974, 1993, 2002. (dvaput), 2008, i 2009. godine. Kanjon Pazinske jame dostupan je posjetiteljima u obliku Poučno pješačke staze, a po najavi se organiziraju i speleo avanture do podzemnog jezera. Čudnovata je Pazinska jama od davnina plijenila pozornost mnogih koji su imali prilike vidjeti to jedinstveno djelo prirodnih sila, pa je, kao i Kaštel, nalazimo u radovima brojnih putopisaca (Valvasor, Petronio, Yriarte) a pružila je inspiraciju i piscima poput Julesa Vernea, Vladimira Nazora, Dantea i mnogim drugima.

Tradicija održavanja sajma u Pazinu svakoga prvog utorka u mjesecu postoji još od 1574., kada je Pazin dobio dozvolu za održavanje sajma poljoprivrednih i stočarskih proizvoda stanovnika iz svoje okolice. Pazinski samanj i danas je najveći tradicionalni mjesečni sajam u Istri. Tradicionalni seoski proizvodi već su odavno ustupili mjesto komercijalnijoj robi. Danas prevladavaju štandovi s tekstilnim proizvodima, voćem, povrćem i cvijećem. Na pazinskome se sajmu još mogu naći kosiri i rankuni iz lokalnih kovačnica, pa i pašture i grablje, proizvedene za odmora između poljskih radova. 

Pazin je u doba socijalizma bio industrijski grad sa nekolicinom velikih poduzeća (Puris, Pazinka, Istraplastika…) koja su zapošljavala glavninu stanovništva. Raspadom Jugoslavije poduzeća su opljačkana, a radnici raspušteni. Danas je Pazin u potpunosti preobrazio svoje gospodarsko ustrojstvo te temelj gospodarstva čine mala i srednja obiteljska poduzeća te veliki trgovački lanci koji su preplavili cijelu Istru. Zbog manjka radnih mjesta dio stanovništva vidio je turizam, odnosno najam apartmana i kuća za odmor kao priliku za zaradu. Na području Pazinštine sagrađene su brojne kuće za odmor te ville sa bazenom namijenjene iznajmljivanju. Kuće imaju dobru popunjenost i iz godine u godinu sve ih je više i sve su značajnije za razvoj cijelog kraja.